Krk kroz povijest

01.03.2014. 05:51

Grad Krk kao razvijeno turističko središte ima sve potrebne sadržaje za aktivan i ugodan provod odmora, kako u sezoni, tako i van turističke sezone.

Osnivači grada bili su Iliri iz Liburnskog plemena Curicta, to ime je označavalo one koje nastanjuju kameni otok (Kar-ikt) po njima je grad dobio svoje rimsko ime Curicum (Splendissima civitas Curictarum=Presjajni grad Krčana, je natpis pronađen je na antičkom nadgrobnom kamenu iz IV. stoljeća), a njegovim skraćivanjem došlo se i do hrvatskog imena otoka i grada Kark, Kerk do Krk. 

Već za ilirskih vremena grad je bio utvrđen zidinama. Međutim, postoje i drukčija mišljenja prema kojima je još prije Japoda na Krku živjelo neko pleme koje nije bilo ilirskog podrijetla, danas se nazivaju Kirijati ili slično. O njima se ne zna ništa, niti kojoj su skupini naroda pripadali, ali se vjeruje se da su upravo oni osnovali današnji grad Krk. Temeljni argument takvoj teoriji je vrlo uvjerljiv. Naime, Iliri, a naročito Liburni, su osnivali svoja naselja na strateški povoljnim lokacijama, na uzvisinama s kojih se vidi čitava okolina, a kako bi bili spremni za eventualne napade. Zbog toga se danas smatra da su Iliri imali svoja naselja na gotovo svakoj uzvisini, vrhu koji se još dan-danas naziva Gradec, Gradina, ili slično, a kasnije romanizirano Kaslir, Kastrum, Kastel, Kaštel i slično. Takvih je toponima po Krku, ali i svim jadranskim otocima mnogo. Grad Krk je smješten upravo na suprotnoj lokaciji, u nezaštićenoj uvali, u dolini. Kada se usporede srednjevjekovni kašteli Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška (prvobitna Baška nalazila se na brdu ponad današnje Baške) koje su u 7. st. Hrvati osnovali na mjestu dotadašnjih ilirkih naseobina, jasno se uočava suštinska različitost položaja tih kaštela s položajem grada Krka.
Nakon Curicta gradom vladaju Rimljani, iza njihove vladavine i danas su vidljivi tragovi; dijelovi gradskih zidina, ostatci termi i brojna kamena plastika sa njihovih nekropola, ali i ona koja je kasnije ugrađena u novije objekte; poput kapitela po crkvama i luneta po privatnim kućama. Još za rimske vladavine u 3. st. i 4. stoljeću u Krk dolazi kršćanstvo (gradi se prva crkva), a već u 5. st. je Krk sjedište biskupa.
Za velike provale naroda tijekom 7. stoljeća na otok dolaze Avari i Slaveni, ali za razliku od mnogih drugih jadranskih rimskih gradova poput; Salone, Scardona ili Zadra Krk je relativno dobro i mirno prošao. Krk je nastavio živjeti gotovo kao romanski grad do dubokog srednjeg vijeka. Nakon propasti Zapadnog rimskog carstva Krk postaje dio bizantske teme, tada mijenja ime u Vekla od tuda potječe i talijansko ime grada i otoka Veglia.

Krk za srednjeg vijeka
Krk 1001. godine zauzimaju Mlečani, zatim je jedno kratko vrijeme pod vlašću Hrvatske države za kraljeva Petra Krešimira IV., Dmitra Zvonimira i Stjepana II., ali ga već 1118. godine zauzimaju ponovno Mlečani, međutim sve do 1480. g. Mlečani nisu mogli uspostaviti izravnu vlast nad otokom Krkom. Kada Mlečani osvojili Krk po drugi put 1118. godine, u njemu se već promijenilo društveno uređenje, iz rimsko-ranokršćanske organizacije grada u rano feudalni poredak. U Krku se izdvojila lokalna plemićka obitelj (oni se od 1430. god. zovu Frankopani) koji su postali Krčki knezovi. Utemeljitelj te obitelji bio je Dujam (Duymus comes), on je nastavio vladati Krkom kao mletački vazal. Dujam je umro 1163. godine, a vlast je naslijedio njegov sin Vid (comiti Guidoni de Vegla) ali je za tu kneževsku titulu morao platiti Veneciji 350 bizantskih zlatnika. Njegov brat (ili bratić) Bartol postao je vazal hrvatsko-ugarskog kralja Bele III., koji mu je kao nagradu za vjernost dodjelio 1193. godine županiju Modruš. U vrlo kratkom vremenu Frankopani su stekli ogromne posjede po čitavoj Hrvatskoj, i postali jedna od najmoćnijih hrvatskih feudalnih obitelji. Zbog prevelikog jačanja moći Mletačka republika ih je skinula s pozicije Krčkih knezova između 1251.-1260. godine, tako da su odtada širili svoju vlast isključivo na kopnu sve do smaknuća Krste Frankopana 1671. u Bečkom Novom Mjestu, ali su se vratili na vlast kao Krčki knezovi i vladali sve do 1480. godine.

Krk u vrijeme izravne Mletačke uprave
Krk je bio posljednji otok na Jadranu koji je postao posjed Presvijetle Republike Svetog Marka, 1480. godine. Venecija je prevarila tadašnjeg Krčkog kneza Ivana VII. Franopana te ga odvela u venecijansko zarobljeništvo. Od tada je gradom i otokom upravljao mletački providur tj. upravitelj, koji je bio neki od mletačkih plemića, ali je uz njega dio upravnih ovlasti imalo i Malo te Veliko vijeće uz određenu autonomiju prema providuru. Vlast je dakle ustanovljena po uzoru na metropolu - Veneciju, i na Krku je kler bio pod kontrolom dužda i njegova providura, ali postojao je izvjestan paradoks - javni dokumenti pisani su glagoljicom, koja je ovdje bila raširenija nego bilo gdje drugdje. Početkom 16. stoljeća zbog velikih osvajanja osmanlija, na otok a i sam grad Krk došle su mnoge izbjeglice s kopna.

Krk za Austrijske uprave
Nakon pada Venecije 1797. godine, grad i otok bilu su jedno kraće vrijeme (1806.-1813.) dio Napoleonovih ilirskih provincija. Nakon toga vlast je preuzela Austrija, ona je 1822. godine izdvojila Kvarnerske otoke iz Dalmacije, te ih upravno vezala za Istru, tako da su došli pod izravnu vlast Beča. Za austrijske uprave Krk je uz Kastav postao središte Hrvatskog narodnog preporoda u Hrvatskom primorju, te je odigrao značajnu ulogu u širenju hrvatske prosvjete i kulture.

Krk u XX stoljeću
Jedno kraće vrijeme 1918.-1920. god. grad i otok okupiraju Talijani, a zatim je u sastavu Kraljevine SHS pa potom Kraljevine Jugoslavije. Između dva rata počinje se razvijati turizam u gradu, grade se prvi hoteli. Talijani ponovno okupiraju otok i grad za Drugog svjetskog rata 1940.-1943., njih naslijeđuju Nijemci 1943. -1945. Nakon rata Krk postaje dio FNR Jugoslavije, od tada se grad okreće razvoju turizma, koji se osobito razvio nakon izgradnje Krčkog mosta i zračne luke na Krku. Tad je izgrađene i prva otočka magistralna prometnica kojom je Krk povezan s Jadranskom magistralom i unutrašnjošću zemlje. Grad Krk danas je administrativno, političko, gospodarsko i vjersko središte otoka Krka.

Arhiva vijesti