Frankopanski kaštel

01.03.2014. 05:59

Frankopanski kaštel na Kamplinu podigli su Krčki knezovi Frankopani. Nakon smrti prvog krčkog kneza Dujma njegovi nasljednici nastavljaju gospodariti otokom i gradom kao mletački vazali, te s vremenom kako su postojali bogatiji, grade i prve značajnije objekte u gradu.

Najstariji objekt koji su podigli je fortifikacijska četverokutna kula uz zgradu biskupije, u kojoj je za njihove vlasti bila smještena i sudnica. O vremenu gradnje govori natpis na luneti iznad ulaza koji kaže da je zdanje podignuto 1191., za biskupa Ivana te knezova Bartula i Vida uz pomoć čitave općine.

Okrugla kula na sjevernom dijelu kaštela s kosim proširenim donjim dijelom, sagrađena je nakon četverokutne, najvjerojatnije u 13. stoljeću. Kula je prvi put obnovljena oko 1480., te potom oko 1600., na njoj je kamena ploča s uklesanim simbolom Mletačke republike - lavom i natpisom: Aureae Venetorum libertati, koji potječe iz 1500. godine. Ova kula ima dva kata i visoko potkrovlje.

U prizemlju su nekoć bila dvoja vrata, jedna koja su vodila na trg Kamplin, te druga koja su vodila u unutrašnjost kaštela. Na istočnom dijelu kaštela nalazi se još jedna četverokutna kula, okrenuta prema moru, dok je na zapadnom dijelu Kamplina bila stražarnica. Unutar kaštela nalazili su se prostori za boravak vojnika.

Ne zna se točno kada je cijeli kompleks kaštela bio završen, ali to je svakako bilo prije 1348. godine. Nešto zapadnije od kaštela, ispod zgrade gdje se danas nalazi biskupska palača, postojala su donja gradska vrata. Za njihovo postojanje se zna iz napisa iz 1392. godine, ali su ona zbog svog vrlo nepovoljnog položaja te izloženosti vjetrovima i valovima, bila van upotrebe, tako da su probijena manja vrata na zaklonjenijem mjestu bliže gradskoj luci. Velika donja vrata su po naredbi providura zazidana 1540. godine, ali su kasnije ponovno probijena.

Benediktinski samostan s crkvom sv. Marije Anđeoske

Crkva se prvi put spominje u oporuci lokalne plemkinje Cecilije Volpe iz 1348. godine, pa se predpostavlja da su crkva i ženski benediktinski samostan podignuti negdje u isto vrijeme kad i samostan klarisa početkom 13. stoljeća. Velika preinaka napravljena je 1780. godine kad je zdanje barokizirano, tada je u crkvi postavljen oltar majstora Sebastijana Petruccija iz Rijeke.
Uz crkvu je podignut i zvonik 1800. godine. Crkva i samostan još i danas su u upotrebi.
Ispočetka je samostan primao za redovnice samo Krčanke plemenita roda, ali kasnije je otvorio vrata načelno svima bez obzira na status, s tim da su Krčanke i nadalje imale određenu prednost. Početkom 17. stoljeća samostan je otao bez redovnica, tada su na poziv Krčkog biskupa došle dvije redovnice s otoka Cresa koje su obnovile samostan.

Arhiva vijesti